Zima i nedostatak vitamina D

Urša Jarc, mr. ph.

Započeli su kratki dani s dugim zimskim noćima. Na posao odlazimo i s posla se vraćamo po mraku, a tokom dana katkad vidimo poneku sunčevu zraku samo kroz prozor ureda, naravno ako nam to vrijeme dopusti. Takav način života utječe na naše zdravlje jer može dovesti do nedostatka vitamina D.

Vitamin D nije bez razloga poznat kao sunčani vitamin. Naime u našoj koži proizvodi se pomoću djelovanje sunčevih zraka. Takođe prisutan je u određenoj hrani, kao što su meso, ulje jetra masnih riba i obogaćeno mlijeko ili sokovi, ali u premalim količinama, da bi se dovoljna količina unijela u tijelo samo ishranom.

Zašto je vitamin D važan?

Vjerovatno je već poznato da je vitamin D važan za jake kosti i zube. Osim toga, iznimno je značajan za imunološki sistem i mišiće. Brojna istraživanja su pokazala da postoji veza između nedostatka vitamina D i razvoja raka, multiple skleroze, alergija, kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti.

U slučaju nedostatka vitamina D dolazi do nedostatka kalcija i fosfora u krvi što uzrokuje sporiji rast i razvoj kostiju. Kod djece to može uzrokovati rahitis, a kod odraslih osteopeniju, odnosno osteoporozu.

Za zdrav rast i razvoj kostiju djece preporučuje se dnevno dodavanje vitamina D₃ u prehranu.

Vitamin D zimi

Vitamin D proizvodi se u koži pomoću djelovanja UVB zraka. U slučaju lošeg vremena, upotrebe kreme sa zaštitnim faktorom ili tamne puti prolazak UVB zraka u kožu se smanjuje. Melanin u koži tamnopute osobe utječe na apsorpciju UVB zraka jednako kao i krema sa zaštitnim faktorom 15 kod svijetle puti. U oba slučaja se apsorpcija UVB zraka smanjuje za otprilike 99 %.¹

Za dobru apsorpciju važan je i ugao pod kojim sunčeve zrake padaju na površinu zemlje. Što je sunce pod većim uglom, to više UVB zraka tijelo može apsorbirati. Zimi, kad je sunce niže, i apsorpcija UVB zraka je manja, što uzrokuje i smanjenje sinteze vitamina D.

Bez obzira na godišnje doba, povećan rizik od nedostatka vitamina D postojikod dojenčadi i manje djece, starijih osoba kod kojih je sposobnost sinteze vitamina D u koži smanjena, osoba prevelike tjelesne mase, trudnica i svih osoba koje (ne)namjerno izbjegavaju sunčevu svjetlost.

Šta sami možemo učiniti

Teoretski vitamin D bi se ljeti ukoži mogao proizvesti u dovoljnoj količini uz odgovarajuću izloženostsunčevoj svjetlosti za cijelu zimu, jer se višak može pohraniti u masnim zalihama odakle se po potrebi može izlučivati.

Za dvije sedmice odmora na moru nažalost ne možemo proizvesti dovoljno zaliha za cijelu godinu. Osim toga, određene populacije posebno su oprezne pri zaštiti od sunca.

Dojenčad i djeca se u pravilu ne izlažu vrućem ljetnom suncu, a ako se i izlažu, potrebno ih je namazati kremama s visokim zaštitnim faktorom, obući im odjeću dugih rukava i pokriti im glavu. Na taj se način praktično u potpunosti zaustavlja proizvodnja vitamina D koji je ključan za zdrav razvoj djece.

Udruženja pedijatara trenutačno preporučuju da se prehrani djece do 1. godine starosti dodaje 400 IU (internacionalne jedinice) vitamina D dnevno što odgovara 10 µg, a prehrani tinejdžera od 400 do 1000 IU/dan.

Osim toga preporučuje se uzimanje vitamina D u uljanoj suspenziji jer u tom obliku nema potrebe za pomoćnim supstancama za održavanje stabilnosti, a koje mogu izazvati alergijske reakcije.

Osim vitamina D WAYA Biotic D₃ kapi sadrže i probiotičku kulturu Lactobacillus rhamnosus GG za uravnoteženu probavu.

Izvori:

Holick, Chen. Vitamin D deficiency: a worldwide problem with health consequences. Am J Clin Nutr April 2008 vol. 87 no. 4 1080S-1086S
Benedik, E., Fidler Mis, N. New recommendations for vitamind D intake. Zdrav Vestn 2013; 82 supl 1: I-145–51