Zatvor ili konstipacija

Sebastjan Rozman, mr. pharm.

Zatvor je jedna od najčešćih probavnih tegoba jer se na osnovu analiza ambulantnih posjeta i upitnika procjenjuje da čak 15 procenata stanovništva pati od tog stanja.

Svako se ponekad osjeća »zatvoreno«. To nije nikakav razlog za paniku jer iza pojave zatvora vrlo rijetko stoji ozbiljna bolest. Svakako je riječ o neugodnom iskustvu koje je usko povezano s kvalitetom života onih koji se suočavaju sa zatvorom.

(Psihološki) Teret hroničnog zatvora

Kada zatvor preraste u hroničnu tegobu, može u potpunosti podrediti svakodnevni život osobe. Naime, ljudi s hroničnim zatvorom često doživljavaju:

stalnu potrebu za blizinom toaleta
osjećaj stida zbog prirode svoje tegobe
niže samopouzdanje
psihičku iscrpljenost

Ispitivanja su utvrdila da osobe koje se hronično bore protiv zatvora pokazuju jednak pad kvaliteta zdravlja, društvenih kontakata i psihičke dobrobiti kao što je karakteristično za ljude koji se suočavaju s ozbiljnijim zdravstvenim stanjima poput osteoartritisa, reumatoidnog artritisa, hronične alergije ili dijabetesa.

Zato vas pozivamo da saznate šta je zatvor, zašto se javlja, šta možete učiniti sami i kako vam probiotici mogu pomoći u borbi protiv zatvora.

Zatvor je vrlo česta pojava

Zatvor je jedna od najčešćih probavnih tegoba jer se na osnovu analiza ambulantnih posjeta i upitnika procjenjuje da čak 15 procenata stanovništva pati od tog stanja. Treba istaknuti da zatvor pogađa žene dvostruko češće od muškaraca. Trudnice su posebno izložene riziku, naročito u posljednjim mjesecima trudnoće, kada se zbog značajnog povećanja djelovanja spolnih hormona i pojave mehaničkih prepreka zbog promjena u tjelesnoj građi taj neugodni problem javlja vrlo često.

Međutim, na zatvor također utiče dob jer se učestalost simptoma povezanih sa zatvorom povećava s godinama i veliko je opterećenje za starije osobe. U literaturi se navodi da nakon 60. godine zatvor ima čak 30 procenata ljudi, među kojima opet prevladavaju žene.

Šta je zatvor i zašto se javlja?

Prosječno vrijeme između zadovoljenja velike potrebe jako se razlikuje od osobe do osobe. Iako je pražnjenje crijeva više puta na dan sasvim normalno za neke ljude, probavni sistem drugih optimalno funkcionira uz pražnjenje crijevasamo nekoliko puta sedmično.

O zatvoru počinjemo govoriti kao o tegobi:

kada osoba ne može uspješno imati stolicu više od tri uzastopna dana
kada je pražnjenje crijeva otežano
kada je pražnjenje crijeva praćeno bolovima
kada je potrebno pretjerano naprezanje
kada se pojavi osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva

Zatvor ili konstipaciju grubo dijelimo na primarni (uzrok je nepoznat) i sekundarni zatvor (uzrok su bolesti ili uzimanje lijekova).

Slika: Shematski prikaz različitih tipova zatvora

Treba istaknuti da zatvor pogađa žene dvostruko češće od muškaraca.

Primarni zatvor >

Najčešći tip primarnog zatvora je zatvor s normalnim prolaznim vremenom, gdje uprkos normalnoj brzini prolaska stolice kroz debelo crijevo pacijenti osjećaju zatvor. Taj tip zatvora se često isprepleće sa sindromom iritabilnog crijeva. Pacijenti najčešće navode da imaju ove neugodne pojave:

nadimanje
bol ili nelagodu u stomaku
tvrdu stolicu
otežano pražnjenje crijeva

Drugi tip primarnog zatvora je zatvor sa sporim prolaznim vremenom, gdje je (kao što i samo ime govori) brzina prolaska stolice usporena. Kod tih pacijenata javlja se disfunkcija motoričke aktivnosti debelog crijeva, što se najvjerovatnije javlja zbog nepravilnosti nervnog sistema u crijevima. Za taj tip zatvora posebno je karakterističan znatno smanjen odgovor debelog crijeva na unos obroka ili buđenje ujutro.

Treći tip primarnog zatvora su poremećaji pražnjenja crijeva. Osobe koje imaju taj tip zatvora imaju poteškoće s eliminacijom stolice iz rektuma. Najvjerovatniji uzrok je nedostatak koordinacije, odnosno disinergija mišića koji učestvuju u pražnjenju crijeva.

Sekundarni zatvor >

Sekundarni zatvor nastaje kao posljedica bilo bolesti (endokrini i metabolički poremećaji kao što je smanjena funkcija štitne žlijezde) bilo nastanka prepreke (karcinom debelog crijeva) bilo uzimanja određenih lijekova (opijati, antihipertenzivi, antidepresivi, anabolički steroidi) ili se javlja kao odraz načina života (prehrana s malo vlakana, nedovoljan unos tečnosti, neaktivan način života).

Kako sebi pomoći kod zatvora?

Samoliječenje zatvora, koje medicinska struka navodi kao liječenje prvog izbora, možemo radi olakšanja, odnosno prevencije zatvora provoditi sami. Takvo samoliječenje uključuje:

prilagođavanje prehrane
dovoljan unos tečnosti
fizičku aktivnost
upotrebu probiotika

Prilagođavanje prehrane >

Glavni sastojak naše prehrane koji utiče na stolicusu prehrambena vlakna. Osobama koje se suočavaju sa zatvorom savjetuje se prehrana koja sadrži najmanje 25 do 30 grama prehrambenih vlakana dnevno. Prehrambena vlakna treba uvoditi polako i postepeno jer se time izbjegavaju neželjena dejstva. Mnogi ljudi sa zatvorom, naročito oni koji istovremenoimaju sindrom iritabilnog crijeva prijavljuju neželjena dejstva uslijed povećanog unosa prehrambenih vlakana poput bolova u stomaku, nadutosti i grčeva, zbog toga se pri uvođenju ili povećanju količine prehrambenih vlakana savjetuju oprez i samoposmatranje kako naše tijelo reaguje na dodana vlakna.

Kao izvor prehrambenih vlakana u borbi protiv zatvora preporučuje se konzumacija pšeničnih mekinja te integralnih žitarica, hljeba i tjestenine.

Dovoljan unos tečnosti >

Nesumnjivo je da je dovoljna količina vode temelj našeg zdravlja i opće dobrobiti. Ako osjećate zatvor, pobrinite se da svakodnevno popijete dovoljno vode jer zdrav i funkcionalan gastrointestinalni sistem također zahtijeva dovoljnu količinu vode. Evropska agencija za sigurnost hrane u svojim smjernicama predlaže kao preporučenu dnevnu količinu vode najmanje 2 litra za muškarce i najmanje 1,6 litara za žene.

Kod osoba koje se bore protiv zatvora i svakodnevno unose predloženu količinu vode nema dokaza koji potvrđuju da unos dodatne količine vode ublažava, odnosno uklanja simptome zatvora.

Fizička aktivnost >

Fizička aktivnost općenito blagotvorno djeluje na smanjenje učestalosti probavnih simptoma povezanih sa zatvorom i dodatno pokazuje zaštitni (protektivni) efekat od pogoršanja tih simptoma. Povećavanje fizičke aktivnosti prepoznato je kao dobar intervencijski korak za rješavanje zatvora kod starijih osoba jer se one kreću samo u ograničenoj mjeri. S druge strane, dokazi koji bi za mlađu populaciju potvrdili pozitivan uticaj povećane fizičke aktivnosti na zatvor su prilično rijetki i nedosljedni.

Ispitivanja pokazuju da probiotici poboljšavaju vrijeme prolaza hrane, odnosno njenih razgradnih produkata kroz crijeva i pozitivno utiču na konzistenciju stolice, čime se poboljšava učestalost pražnjenja crijeva.

Probiotici

Neki simptomi zatvora koje probiotici ublažavaju:

smanjuju nadimanje
znatno smanjuju učestalost osjećaja nepotpunog pražnjenja crijeva
znatno smanjuju pojavu tvrde stolice

Sudeći prema ispitivanjima, dodatna prednost probiotika pred uobičajenim lijekovima protiv zatvora jest i činjenica da ne uzrokuju značajna neželjena dejstva.

Lijekovi protiv zatvora

Ako samoliječenje zatvora ne donese željene rezultate, svakako preporučujemo konzultacije s ljekarom te savjetovanje o prelazu na liječenje lijekovima ili drugo specijalističko liječenje.

Postupak liječenja zatvoraobično se odvija korak po korak:

Najprije treba isključiti druge bolesti i sekundarne uzroke zatvora.
Pacijentu se savjetuje samoliječenje uz prilagođavanje prehrane i načina života.
Uvede se liječenje osmotskim laksativima (polietilen glikol ili laktuloza), proizvodima za omekšavanje i formiranje stolice.
Uvede se prelaz s osmotskih na stimulativne laksative, čepiće i/ili klistir (bisakodil ili natrijev pikosulfat).
U krajnjem slučaju za ublažavanje najtežeg zatvorakoristi se operativni zahvat. Prepoznate fizičke blokade (tumori) u debelom crijevu također se uklanjaju hirurški.

Izvori:

Black CJ, Ford AC. Chronic idiopathic constipation in adults: epidemiology, pathophysiology, diagnosis and clinical management. Med J Aust. 2018 Jul 16;209(2):86-91. doi: 10.5694/mja18.00241. PMID: 29996755.
Forootan M, Bagheri N, Darvishi M. Chronic constipation: A review of literature. Medicine (Baltimore). 2018 May;97(20):e10631. doi: 10.1097/MD.0000000000010631. PMID: 29768326; PMCID: PMC5976340.
Tack J, Müller-Lissner S, Stanghellini V, Boeckxstaens G, Kamm MA, Simren M, Galmiche JP, Fried M. Diagnosis and treatment of chronic constipation--a European perspective. Neurogastroenterol Motil. 2011 Aug;23(8):697-710. doi: 10.1111/j.1365-2982.2011.01709.x. Epub 2011 May 24. PMID: 21605282; PMCID: PMC3170709.
Dimidi E, Christodoulides S, Fragkos KC, Scott SM, Whelan K. The effect of probiotics on functional constipation in adults: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Am J Clin Nutr. 2014 Oct;100(4):1075-84. doi: 10.3945/ajcn.114.089151. Epub 2014 Aug 6. PMID: 25099542.