Zašto je važan regulisan rad crijeva?

Svi poznajemo izraz: „Ljubav prolazi kroz želudac“. Jeste li se ikada zapitali zašto? Imaju li crijeva zaista tako velik uticaj na naše raspoloženje i emocije? I šta se događa kada crijeva odluče štrajkati?
[Translate to Bosanski:] Kaj se zgodi, ko se črevesje odloči, da bo stavkalo?

Svako od nas u svojim crijevima ima 100 biliona bakterija koje su neophodne za zdravlje crijeva.1 Te simbiotske bakterije su naše prijateljice i pomažu nam u metabolizmu jer imaju ulogu u razgradnji složenih supstanci (nerazgradivih polisaharida) koje konzumiramo.2  

Prisustvo bakterija također je od velike važnosti za funkcionisanje imunološkog sistema, metabolizam hranjivih supstanci i kasnije izlučivanje stolice kod čovjeka. Nedavno je istraženo da bakterije u našim crijevima utiču i na rad centralnog nervnog sistema.1

Mikrobiota

Skup svih bakterija u našim crijevima naziva se mikrobiota. Budući da utiče na mnoge procese u našem tijelu, stanje mikrobiote je dobar pokazatelj rizika od poremećaja i bolesti koji se javljaju kod ljudi. 

Crijevna mikrobiota također učestvuje:3

  • metabolizmu hranjivih supstanci, 
  • metabolizmu stranih supstanci za tijelo (ksenobiotika) i lijekova, 
  • u zaštiti od mikroba, 
  • u reakcijama koje pomažu smanjiti štetnost određenih lijekova,
  • u regulaciji imunološkog sistema (imunomodulaciji),
  • u cjelovitosti crijevne barijere i strukturi probavnog sistema.

Zanimljiva je činjenica da je sposobnost crijevnog mikrobioma da metabolizuje ksenobiotike i lijekove prvi put identificirana prije više od 40 godina. Metabolizam lijekova uz pomoć crijevne mikrobiote također je bitan za aktivaciju nekih predlijekova – lijekova koji postaju aktivni tek kada se metabolizuju u tijelu.4

Također možemo primijetiti da neke osnovne razvojne karakteristike i funkcije imunološkog sistema sisara zavise od interakcija s bakterijama, odnosno našom mikrobiotom. 
 

Crijeva i razvoj bolesti

Zato su probavni organi primarno mjesto između našeg imunološkog sistema i mikroorganizama, i to i korisnih (onih koji nam pomažu) i štetnih (onih koji uzrokuju bolesti). 

Rezultati kliničkih ispitivanja pokazuju da stres ima velik uticaj na crijevnu mikrobiotu i da dvosmjerna komunikacija između mikrobiote i centralnog nervnog sistema utiče na naš odgovor na stres.

Mnoga ispitivanja su pokazala da mikrobiota utiče i na naše ponašanje te da su imunološki problemi koji utiču na anksioznost i depresivno ponašanje povezani s promjenama u mikrobioti.1

Promjene u razvoju ili sastavu mikrobiote mogu poremetiti međusobni odnos između mikrobiote i ljudskog imunološkog sistema, što može biti uzrok promijenjenih imunoloških odgovora koji su temelj raznih upalnih reakcija i bolesti (alergije, intolerancije, upalne bolesti crijeva).2

Razvoj crijeva kod dojenčadi

Posebno je osjetljiva crijevna mikrobiota dojenčadi. U prvim danima i sedmicama života vrlo je promjenjiva i postepeno se uspostavlja. Prve godine života također su vrijeme razvoja imunološkog sistema.2

Budući da znamo da mikrobiota značajno utiče na imunološki sistem, odstupanja od normalnog razvoja mikrobiote mogu promijeniti ishod imunološkog razvoja i potencijalno izložiti dojenčad raznim upalnim bolestima, a kasnije i odrasle.2 Promjene u mikrobioti dojenčadi mogu imati velik uticaj na zdravlje budućih generacija, pa im možda možete pomoći upotrebom korisnih bakterija koje povoljno utiču na mikrobiotu. 

 

Šta se događa kada crijeva odluče štrajkati?

Dokazano je da zdrave osobe i osobe sa zatvorom imaju različit sastav crijevne mikrobiote. Promjene u crijevnoj mikrobioti mogu doprinijeti zatvoru i s njim povezanim simptomima.5

Zbog toga je vrlo važno da nam je crijevna mikrobiota u izvrsnom stanju i da se o njoj pravilno brinemo. 

Posebno je osjetljiva crijevna mikrobiota dojenčadi. U prvim danima i sedmicama života vrlo je promjenjiva i postepeno se uspostavlja. Prve godine života također su vrijeme razvoja imunološkog sistema.2

Šta možemo učiniti da spriječimo ili ublažimo zatvor?6

1.    Povećajmo unos tečnosti 
Nedovoljan unos tečnosti može uzrokovati ili pogoršati zatvor. 

2.    Povećajmo unos dijetalnih vlakana
Dodatak dijetalnih vlakana povećava težinu stolice i povećava brzinu prolaska kroz crijeva. Važno je postepeno povećavati unos dijetalnih vlakana kako bismo izbjegli nadutost koju može izazvati brzo povećanje unosa. 

3.    Preporučuje se redovita fizička aktivnost
Fizička aktivnost podstiče djelovanje mišića u crijevima i olakšava izlučivanje. 

4.    Uvođenje rasporeda pražnjenja crijeva
Pokušajte obaviti veliku nuždu barem jednom dnevno, 30 minuta nakon obroka, a napinjanje ne smije trajati duže od pet minuta. Budite opušteni i ne žurite dok pokušavate obaviti veliku nuždu. 

5.    Primjena laksativa
Postoji više vrsta laksativa. Svaki od njih djeluje malo drugačije kako bi olakšao pražnjenje crijeva. Više o laksativima pročitajte ovdje

 

Za ublažavanje tegoba uzrokovanih zatvorom preporučujemo upotrebu osmotskog laksativa WAYA Lax Junior koji sadrži makrogol 4000

Proizvod ublažava tegobe uzrokovane zatvorom, kao što su:

  • hronični zatvor,
  • stanje dugotrajnog zatvora s nakupljanjem fecesa u rektumu i/ili debelom crijevu (fekalom) i
  • zatvor s epizodičnim ili hroničnim kolikama. 

Sa svojim izvrsnim okusom breskve i aktivnim sastojkom makrogol 4000 WAYA Lax Junior je odličan izbor za pomoć djeci od 6. mjeseca i odraslima jer djeluje na više načina:

  • nježno prazni crijeva,
  • omekšava stolicu i
  • reguliše rad crijeva.

Tako ćete sebi i svojim mališanima pružiti nježnu podršku tokom neugodnih tegoba. 
Nježno i efikasno rješava zatvor

     

    Izvori

    1. Foster et al. Gut-brain axis: how the microbiome influences anxiety and depression. Trends Neurosci. 2013 May;36(5):305-12.
    2. Round et al. The gut microbiota shapes intestinal immune responses during health and disease. Nat Rev Immunol. 2009 May;9(5):313-23. 
    3. Jandhyala et al. Role of the normal gut microbiota. World J Gastroenterol. 2015 Aug 7;21(29):8787-803.
    4. Wilson et al. Gut microbiome interactions with drug metabolism, efficacy, and toxicity. Transl Res. 2017 Jan;179:204-22.
    5. Zhao et al. Intestinal microbiota and chronic constipation. Springerplus. 2016 Jul 19;5(1):1130.
    6. Rao. Constipation: evaluation and treatment. Gastroenterol Clin North Am. 2003 Jun;32(2):659-83.

    Odaberite provjereni kvalitet

    back to top