Šest otkrivenih mitova o proljevu

1. mit: Proljev se ne može pojaviti samo zbog stresa.

Činjenica: Uvjerenje da je proljev uvijek zaraznog (bakterijskog ili virusnog) porijekla je pogrešno. Pored centralnog nervnog sistema postoji i periferni nervni sistem čiji velik dio je posebna isprepletenost nerava u probavnom sistemu, poznata i pod nazivom „drugi ili stomačni mozak“. Ova dva sistema su usko povezana i, naravno, utiču jedan na drugi. Stres, definiran kao akutna prijetnja ravnoteži organizma, uzrokuje promjene u interakcijama u tzv. cerebro-intestinalnoj osi, što se može pojaviti u vidu različitih probavnih tegoba, često i u obliku proljeva. 

Zbog toga nismo iznenađeni da tokom suočavanja sa stresnim situacijama najčešće pribjegavamo izreci: „I sama pomisao na to utiče loše na moj apetit!“ Proljev povezan sa stresom, naročito kada se javlja u izmjeničnim intervalima sa zatvorom ili jakim bolovima u stomaku, može biti pokazatelj drugih, ozbiljnijih zdravstvenih problema, najčešće sindroma iritabilnog crijeva (IBS) ili upalne bolesti crijeva (IBD). Ako kod sebe prepoznate takav obrazac probavnih tegoba zavisnih od stresa, svakako se posavjetujte sa svojim ljekarom.

2. mit: Proljev nema bitan uticaj na djelovanje imunološkog sistema.

Činjenica: Novija istraživanja otkrivaju izuzetnu važnost crijeva, odnosno zdrave crijevne mikroflore u održavanju jakog imunološkog odgovora jer se gotovo 80% svih ćelija imunološkog sistema nalazi u našim crijevima. Tokom evolucije naš imunološki sistem se razvio u simbiozi s raznovrsnom crijevnom mikroflorom. Brojni korisni mikroorganizmi pružali su i još uvijek pružaju molekularne signale koji podržavaju razvoj i sazrijevanje imunoloških ćelija i doprinose preciznijoj regulaciji imunoloških odgovora u organizmu.

Pojava proljeva znači pojavu crijevne disbioze (narušenog odnosa između „dobrih“ i „loših“ bakterija), što zauzvrat slabi naš imunološki sistem i tako nas čini osjetljivijima na uzročnike zaraznih bolesti. Upravo zbog te jake veze između zdravih crijeva i imunološkog odgovora presudno je da se u slučaju proljeva pobrinete za obnavljanje zdrave crijevne mikroflore. Preporučujemo upotrebu kapsula WAYA Biotic jer sadrže najintenzivnije i najtemeljitije istraženu korisnu probiotičku bakteriju Lactobacillus rhamnosus GG. Kao odraz vremena u kojem živimo, gdje se naš svakodnevni život isprepliće s neprestanom opasnošću od moguće zaraze novim virusom, održavanje jakog imunološkog odgovora na visokom nivou je itekako važno.

3. mit: „Putni“ proljev ne postoji ili se javlja vrlo rijetko.

Činjenica: Akutni, tzv. „putni“ proljev najčešća bolest koja pogađa putnike koji putuju u zemlje u razvoju gdje odgovarajući nivo higijene nije samorazumljiv (veći dijelovi Afrike, južne i istočne Azije te Južne Amerike). Strategija prevencije putnog proljeva mjerama za izbjegavanje „rizične“ lokalne prehrane je često neuspješna jer je uživanje u dobroj, zanimljivoj i raznovrsnoj domaćoj kuhinji jedna od glavnih želja putnika. Iz tog razloga poželjno je uzeti sa sobom komplet za simptomatsko liječenje proljeva na putovanja u manje razvijene dijelove svijeta. Evo i primjera sadržaja takvog kompleta:

• oralna rehidracijska sol
• sredstva koja smanjuju iritaciju crijeva (posavjetujte se s odabranim farmaceutom)
• odgovarajući probiotik čija terapija započinje sedmicu dana prije planiranog putovanja

4. mit: Od lijekova samo antibiotici mogu izazvati proljev.

Činjenica: Antibiotici osim štetnih bakterija uništavaju i dobre bakterije naše crijevne mikroflore i tako mijenjaju njen sastav. Ta naučno dokazana činjenica uglavnom je dobro poznata među ljudima. Međutim, manje smo informirani o svim ostalim grupama lijekova koji mogu izazvati proljev. Proljev je zapravo relativno često neželjeno dejstvo koje obuhvata oko 7% svih neželjenih dejstava lijeka. U ostale češće grupe lijekova koji uzrokuju proljev spadaju:

• laksativi
• antacidi (lijekovi za neutraliziranje želučane kiseline) koji sadrže magnezij
• nesteroidni protivupalni lijekovi (npr. ibuprofen)
• lijekovi koji utiču na djelovanje kardiovaskularnog sistema
• antidepresivi
• neki antineoplastični lijekovi (lijekovi protiv raka)

Ako dobijete proljev nakon početka terapije novim lijekom ili nakon promijenjene doze već poznatog lijeka, preporučuje se da se o tome posavjetujete sa svojim ljekarom.

5. mit: Za najbržu eliminaciju proljeva pobrinut ćemo se postom, odnosno smanjenim unosom hrane, jer ćemo na taj način probavnom sistemu omogućiti odmor i regeneraciju.

Činjenica: Nažalost, takav pristup samoliječenju proljeva i dalje je vrlo česta praksa, uprkos istraživanjima koja pokazuju da post uzrokuje odgođenu regeneraciju crijeva, smanjenu probavnu aktivnost i pojavu potencijalne pothranjenosti. Iako ne u punoj mjeri, apsorpcija hranljivih sastojaka još uvijek se odvija tokom proljeva i zato moramo paziti da ne bude pretjerane promjene u količini i raznovrsnosti hrane.

Smjernice preporučuju promjenu vremenskih i količinskih rasporeda pojedinih obroka. Preporučuje se hranjenje šest puta dnevno jer nadražena crijeva lakše podnose takav način prehranjivanja od rjeđih i većih obroka. U svakom slučaju, treba osigurati odgovarajuću hidrataciju dovoljnim unosom vode i nadoknadom izgubljenih elektrolita, po mogućnosti oralnim rehidracijskim solima.

6. mit: Tokom proljeva preporučuje se dijeta koja se sastoji isključivo od banana, riže, jabučne kaše i prepečenca.

Činjenica: Gore opisanu dijetu, tzv. BRAT (banana, riža, jabučna (engl. apple) kaša, toast), koja je nesumnjivo dio mnogih „babinih savjeta protiv proljeva“, stručna javnost danas više ne preporučuje. Neki elementi takve dijete, naročito banane koje sadrže pektin (polisaharid koristan za probavni sistem) i kalij (poboljšava apsorpciju vode i elektrolita), dokazano blagotvorno utiču na crijeva.

Iako dijeta BRAT u početku stvarno smiruje želudac i smanjuje proljev, takav restriktivni pristup prehrani tokom proljeva ne osigurava tijelu dovoljno makronutrijenata (proteina i masti) i mikroelemenata (vitamina i minerala) koji su vitalni za normalan rad organizma i ključni akteri u procesu oporavka nakon proljeva. Novije smjernice preporučuju da što prije pređemo na zdravu, uravnoteženu i raznovrsnu prehranu uz izbjegavanje različitih nadražujućih grupa hranljivih tvari (začinjena hrana; pržena hrana; slatka hrana; vještački zaslađivači; hrana bogata vlaknima).

Proljev često možemo savladati samostalno, a posjeta ljekaru preporučuje se:

• kad se proljevi ponavljaju
• ako se vaše stanje ne poboljša u roku od 48 sati
• proljev je krvav
• proljev sadrži sluz
• pored proljeva prisutni su jaki bolovi u stomaku