Proljev i prehrana

Koji su uzroci proljeva?

Proljev je najčešće posljedica akutne infekcije probavnog sistema (gastroenteritisa), koja može biti virusnog i bakterijskog porijekla, zatim trovanja hranom te se može javiti kao neželjeno dejstvo uzimanja nekog dodatka prehrani ili lijeka (najčešće antibiotika).

Takav tip proljeva je akutan, traje od nekoliko dana pa do 1, najviše 2 sedmice. Uslijed velikog gubitka tečnosti, elektrolita i hranjivih tvari proljev zaista može značajno ugroziti stanje bolesnika.

Proljev može biti i posljedica dijagnoze kao što su alergije, intolerancije na pojedine sastojke hrane (najčešće laktoza) i sindroma razdražljivih crijeva/kolona te se može javiti zbog tjeskobe ili nervoze. Proljev u takvim slučajevima može trajati vrlo kratko, ali i nešto duže vrijeme.

Hroničniproljev obično traje više od četiri sedmice i najčešće je posljedica težih i hroničnih probavnih bolesti poput upalnih bolesti crijeva, celijakije, hroničnog pankreatitisa i sindroma razdražljivih crijeva. Tokom tako dugog perioda osoba počinje gubiti tjelesnu težinu, osjeća se sve slabije, gubi apetit i javlja se pothranjenost.

Na koji način liječiti proljev?

Prvi i osnovni način liječenja proljeva je otkrivanje i uklanjanje uzroka. Nasilno zaustavljanje proljeva nije rješenje.

Ideja da se proljev zaustavi što prije zapravo nikako nije dobra. Naime, proljev je prirodni način organizma da se na najbrži mogući način riješi toksina i nametnika, odnosno bakterija, virusa ili parazita. Upravo iz tog razloga ubrzano i neprirodno zaustavljanje proljeva može pogoršati situaciju.

Naravno, kad je riječ o hroničnom proljevu, treba se hitno javiti ljekaru, pristup je u takvom slučaju u što je mogućem bržem roku pronaći uzrok proljeva i dovesti bolest pod kontrolu, čime se smanjuje broj stolica i funkcija crijeva vraća u normalu.

Kompenziranje posljedica akutnog proljeva je prva linija samopomoći. Cilj je spriječiti stanje dehidracije i gubitak energije. Tradicionalno, krepka juha podrazumijevala je odličan izvor tečnosti, elektrolita, nešto proteina i ugljikohidrata te se smatra jednom od prvih rehidracijskih tečnosti.

Konzumacija čaja tradicionalno se povezuje s liječenjem, no moramo imati na umu da su to zapravo vodeni ekstrakti ljekovitog bilja gdje svaka biljka ima svoje ljekovite karakteristike. Ako se njihove karakteristike ne poznaju, konzumacijom čaja može se učiniti više štete nego koristi, zbog čega se savjetuje izbjegavati eksperimentiranje i tradicionalno se držati ispijanja nezaslađenog čaja od šipka.

Danas postoje posebne, jasno formulirane rehidracione soli ili otopine koje se savjetuje koristiti za rehidraciju kod proljeva, i to sve vrijeme dok proljev traje. Dodatno, postoje naučni dokazi da bi uzimanje dodataka prehrani u vidu pojedinih probiotika moglo značajno doprinijeti obnovi crijevne mikrobiote te time stabilizaciji rada crijeva i smirivanju proljeva.

Kako prilagoditi prehranu kod proljeva?

Logična pitanja koja se postavljaju kad su u pitanju poremećaji probavnog sistema jesu šta jesti, da li postoji hrana koja pomaže smirivanju proljeva, da li se hranom može spriječiti nastanak pothranjenosti, umora i drugih posljedica proljeva.

Hrana ima važnu ulogu, ali hranom ne možemo izliječiti proljev. I akutni i hronični proljev prestaju s liječenjem bolesti ili uklanjanjem uzroka, pri čemu pravilnom prehranom možemo očuvati relativno dobro stanje organizma.

Jedna od najpoznatijih, danas dokazano nepotrebnih i u većini slučajeva napuštenih dijetetskih mjera kad je u pitanju proljev je tzv. BRAT-dijeta (banana, riža, jabuka i hljeb, odnosno engl. Banana, Rice, Apple, Toast). Ta dijeta je vrlo restriktivna, a svrha joj je smiriti proljev. Danas se zna da takav tip prehrane ne doprinosi prestanku proljeva, već naprotiv smanjuje unos hranjivih tvari koje se gube proljevom, masnoća koje usporavaju prolaz hrane kroz crijevo i pothranjuje bolesnika, zbog čega se napušta i nikako se ne preporučuje provoditi.

Normalna, regulisana raznolika prehrana, bez značajnih restrikcija održava normalan unos hranjivih tvari i doprinosi bržem ozdravljenju.

Budući da tijelo ima svoje prirodne mehanizme odbrane, neke namirnice, jela i napici neće nam odgovarati. Bitno je tada poslušati svoje tijelo i ne forsirati konzumaciju hrane koja nam „ne ide“.

Tokom proljeva i dalje se savjetuje izbjegavati slatke napitke, sokove i čajeve te kafu koji „vuku“ vodu u crijeva i podstiču crijevnu peristaltiku, što dodatno može pogoršati situaciju. Isto se odnosi i na vrlo začinjenu hranu, jela s roštilja, mahunarke i kupusarke, koje su teže probavljive i nadimaju. Uglavnom, te namirnice i jela ne čine nam se privlačnima u vrijeme proljeva.

Kad je riječ o dnevnom jelovniku u vrijeme proljeva, odlučite se za laganije obroke, npr. kao doručak uzmite hljeb s maslacem i džemom ili medom, mliječnim namazom ili kašu od prosa, odnosno zobenih pahuljica s bananom, za ručak je dobrodošla krepka juha s mrkvom i tjesteninom, rižoto ili tjestenina s laganijim umakom, piletina pečena na naglo s kuhanim krompirom i salatom, kao užinu pojedite suhi keks i voće, laganiji biskvit, a za večeru je dobra ideja palenta s jogurtom, griz ili sendvič.

Obroci trebaju biti redovni pa se savjetuje imati pet obroka na dan, ne trebaju biti obilni, dapače, savjetuje se jesti manje količine hrane više puta na dan.

Dakle, kad je riječ o akutnom infektivnom proljevu, najbolje je jednostavno dozvoliti tijelu da se na prirodan način odbrani od uzročnika. Tijelo za to vrijeme treba pomoć i snagu, a to ćete mu omogućiti pravilnom rehidracijom, prehranom i upotrebom dodataka prehrani poput probiotika te vitaminskih i mineralnih preparata.