Kako odabrati pravi probiotik?

Probiotici se dodaju hrani, na primjer jogurtima, odnosno napicima od jogurta ili nam se kao dodatak prehrani u obliku tableta i kapsula nude u apotekama. A sve s obećanjem da ćemo biti više ili brže zdravi. Sadrže različite probiotičke kulture ili mješavine nekoliko bakterijskih kultura. A kako ćemo odlučiti koji probiotički proizvod je pravi za nas? Da li su svi probiotici pogodni za svakog, odnosno za sve vrste probavnih smetnji?

Pri izboru probiotika najprije treba voditi računa o tome da svaka bakterija nije probiotik. Jogurt, na primjer, nastaje fermentacijom mlijeka uz pomoć mliječnokiselinskih bakterija, ali svaka mliječnokiselinska bakterijska kultura nije i probiotik.

Za to kada se za neku bakteriju može tvrditi da ima probiotička svojstva, postoje vrlo stroga i precizno definisana pravila. Probiotici su definisani kao specifični živi mikroorganizmi koji mogu pozitivno uticati na naše zdravlje ako ih uzmemo u dovoljnoj količini. 

Moraju biti obilježeni tačnom oznakom koja odražava specifičnu vrstu i soj bakterije unutar mikrobiološkog sistema. Mora biti obezbijeđena sigurnost probiotika, što definiše stroga regulativa u vezi s provjeravanjem i redovnim praćenjem sigurnosti za pojedini proizvod.

Da bi probiotički proizvod bio efikasan, bakterije moraju preživjeti u crijevima i mora biti zagarantovano preživljavanje u dovoljnoj koncentraciji do kraja roka trajanja proizvoda. Za svaki probiotik moraju biti provedena odgovarajuća naučna ispitivanja i potvrđeni njegovi pozitivni efekti na zdravlje, odnosno preventivni i zdravstveni efekti na određene bolesti.

Brojnim kliničkim ispitivanjima potvrđeno je kakve pozitivne efekte na zdravlje ima određena probiotička bakterija. Od svih probiotika sigurno je najispitivaniji probiotički soj Lactobacillus rhamnosus GG.

Utvrđeno je da je dokazano efikasan kod akutnih proljeva (kod djece skraćuje trajanje akutnog proljeva za jedan dan) i u sprečavanju probavnih smetnji zbog uzimanja antibiotika.

Pored Lactobacillus rhamnosus GG, visok stepen preporuka stručnjaka u liječenju akutnog proljeva kod djece i u sprečavanju proljeva izazvanog antibiotskim liječenjem ima i probiotička gljivica Saccharomyces boulardii.

Za probiotički soj Lactobacillus rhamnosus GG također vrijedi visok stepen preporuka za liječenje i sprečavanje atopijskog dermatitisa zbog alergije na kravlje mlijeko, a to vrijedi i za Bifidobacterium lactis. Postoje još probiotici za koje je dokazano da mogu imati pozitivna dejstva u jačanju imunološkog sistema, kod liječenja održavanja ulceroznog kolitisa, kod sindroma razdražljivih crijeva i brojnih drugih stanja.

Prije nego što odlučite koji probiotik ćete odabrati, dobro je znati koje efekte na zdravlje od njega možete očekivati i da se pobrinete da odaberete proizvod koji je dokazano efikasan za vaše tegobe te da odaberete onaj koji ćete moći uzeti u dovoljnoj količini da bude djelotvoran.

Ako niste sigurni, posavjetujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom, koji će vam znati dati savjet.