7 važnih mjera u slučaju akutnog proljeva

Urša Jarc, mr. ph.
Proljev je češće pražnjenje crijeva (≥ 3 puta dnevno) većim količinama tekuće stolice popraćeno groznicom ili povraćanjem, odnosno bez groznice ili povraćanja, koji se kod djece mlađe od tri godine pojavi do 2 puta godišnje. Glavni uzročnici su virusi (prije svega rotavirusi i norovirusi), bakterije, liječenje antibioticima, alergije, a rjeđe su to infekcije parazitima ili drugo.
Šta treba preduzeti kad se pojavi proljev kod djeteta

Pri pravilnom liječenju proljev je neugodna, ali bezopasna bolest. Povraćanje, proljev i povišena tjelesna temperatura pri nedovoljnom unosu tekućine kod dojenčadi i djece može brzo uzrokovati dehidraciju. Akutni proljev tako je kod djece čest uzrok hospitalizacije.1

Šta treba poduzeti pri pojavi proljeva?

1. Ključno je nadoknađivanje tekućine

U skladu sa svjetskim preporukama savjetuje se trenutačno nadoknađivanje tekućina pomoću oralnih rehidracijskih otopina (ORS).1, 2 Oralne rehidracijske otopine posebno su pripremljeni prašci koji su dostupni u apotekama te sadrže odgovarajući udio elektrolita i glukoze.

Početno nadoknađivanje tekućine

Tokom prva 4 sata djetetu je potrebno dati od 0,5 do 1 dl oralne rehidracijske otopine po kg tjelesne težine. Tekućinu je potrebno davati u redovnim intervalima, u manjim količinama, a posebno ako dijete povraća (npr. 5–10 gutljaja ili kašičica ). Nakon povraćanja pričekajte 20–30 minuta, a zatim nastavite s davanjem oralne rehidracijske otopine.

Bolesna djeca često odbijaju tekućinu, te je stoga važno da budete uporni u davanju tekućine! Nakon početnog nadoknađivanja tekućine dijete možete dojiti ili hraniti.

Održavanje odgovarajuće hidracije i redovno nadoknađivanje gubitka tekućine

Dok se proljev i povraćanje ne počnu smirivati, dijete radi sprečavanja dehidracije treba nadoknaditi što više dnevnih potreba za tečnošću pomoću oralnih rehidracijskih otopina. Nakon svakog pražnjenja crijeva tekućom stolicom treba uzeti još 0,1 dl (10 ml) oralne rehidracijske otopine po kg tjelesne težine, a nakon svakog povraćanja 2 ml oralne rehidracijske otopine po kg tjelesne težine. Ako je unos tekućine veći od gubitka tekućine, neće doći do ponovne dehidracije.

Rehidracija je najvažnija mjera kod proljeva!

2. Posebna dijeta nije potrebna

Preporučuje se da nastavite s djetetovom uobičajnom prehranom jer proljev i povraćanje uzrokuju gubitak energije i snage djeteta. Kod dojenčadi uvijek nastavite s dojenjem.

Prva dva dana proljeva savjetuje se nešto laganija prehrana koja uključuje supe , kašice s grizom, banane, riža s mrkvom kuhanom u supi , komadiće kuhanog krumpira i piletine te hljeb. Djetetu se nude manji i češći obroci, otprilike svaka dva sata, između kojih je obavezno nadomjestiti tekućinu oralnom rehidracijskom otopinom.

Nakon dva dana obogatite djetetovu prehranu s lakše probavljivim namirnicama koje imaju visoku energetsku i nutritivnu vrijednost, kao što su tjestenina, kukuruzna krupica, razne žitarice, jaja, sir i manje količine maslaca te visokokvalitetna biljna ulja. Cilj je uobičajna uravnotežena i raznolika prehrana djeteta.

Dijeta tokom proljeva kod djece nije potrebna

3. Nadoknađivanje dobrih bakterija u crijevima dokazano učinkovitim probiotičkim kulturama

Evropsko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) 2014. izdalo je preporuke za mjere u slučaju akutnog proljeva koje uz trenutačnu rehidraciju rehidracijskim otopinama preporučuju i istovremeno uvođenje dokazano učinkovitih probiotičkih kultura (Lactobacillus rhamnosus GG, Saccharomyces boulardii; A stepen preporuka). Lactobacillus rhamnosus GG i S. boulardii dokazano smanjuju trajanje i intenzitet simptoma akutnog proljeva.

Kod akutnog proljeva preporučuje se uzimanje dokazano efikasnih probiotičkih kultura koje smanjuju trajanje i intenzitet simptoma.

4. Briga o higijeni ruku

Iznimno je važno temeljito i često pranje ruku tekućom vodom i sapunom barem 20 sekundi. Djetetu je potreban nadzor kako bi higijena bila temeljita i kako bi se uklonilo što više bakterija. Kako bi pranje ruku bilo zabavnije, pjevajte s djetetom da lakše zapamti koliko dugo mora prati ruke. Vi i vaše dijete obavezno operite ruke nakon upotrebe toaleta, mijenjanja pelena te prije pripreme hrane i pića. Ako voda i sapun nisu dostupni, upotrijebite dezinfekcijsko sredstvo na bazi alkohola koje brzo uklanja velik broj bakterija.

5. Dezinfekcija okoline

Morate se pobrinuti i za čišćenje i dezinfekciju predmeta i površina koje su u kontaktu s izmetom ili ih često dirate. Očistite i održavajte čistima igračke, površine za previjanje, šteke, površine za igranje, kuhinju i sve druge predmete na koje bi zaraženo dijete moglo prenijeti virus ili bakteriju koji su najčešći uzrok akutnog proljeva kod djece. Uzmite u obzir da je u slučaju zaraze rotavirusom dijete već zaraženo 1 do 2 dana prije pojave simptoma.3

6. Ne šaljite dijete u vrtić!

Djeca koja obole od proljeva ne smiju ići u vrtić i moraju ostati kod kuće toliko dugo dok jedan dan nema proljev. Obavijestite osoblje u vrtiću o proljevu tako da se prostorije i prije svega, površine za igranje temeljito očiste i dezinficiraju. Rotavirus, čest uzročnik akutnog proljeva, veoma je zarazan i može na površinama ostati još nekoliko sedmica ili mjeseci.

7. Kada posjetiti ljekara?

Ljekara je uvijek potrebno posjetiti u slučaju:

• dojenčadi do 3 mjeseca starosti

• teže osnovne bolesti (npr. šećerne bolesti, autoimune bolesti, itd.)

• neprestanog povraćanja

• čestog pražnjenja crijeva (više od 8 puta dnevno) većim količinama tekuće stolice

• jakih bolova u stomaku

• znakova umjerene i jake dehidracije (suha usta i jezik, plač s malo suza ili bez suza, upale oči, malo urina ili nedostatak urina, vrtoglavica, gubljenje svijesti, gubitak tjelesne težine)

Izvori: 

  1. Guarino A, Ashkenazi S, Gendrel D, Lo Vecchio A, Shamir R, Szajewska H. European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/European Society for Pediatric Infectious Diseases Evidence-based guidelines for the management of acute gastroenteritis in children in Europe. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2014;59:132-5.
  2. Floch MH. et al. Recommendations for probiotics use – 2015 update. J Clin Gastroenterol.2015;49:S69-73.
  3. Rotaviroza (okužbe z rotavirusi). NIJZ, 2016. Dostopno na www.nijz.si/sl/rotaviroza-okuzbe-z-rotavirusi (13. 10. 2017)
back to top