O PROBIOTICIMA
Ključno o probioticima
U našem probavnom sistemu nalaze se naši odani prijatelji – prirodno prisutni mikroorganizmi koje zajednički nazivamo crijevnom mikroflorom.
Crijevna mikroflora sastoji se uglavnom od dobrih bakterija koje pomažu u održavanju zdravlja naših crijeva, a time i zdravlja našeg cijelog organizma. Naime, ravnoteža crijevne mikroflore izuzetno je važna za pravilan rad imunološkog sistema.
Narušena ravnoteža crijeva
Zašto se narušava ravnoteža u crijevima?
- infekcije izazvane virusima i bakterijama
- nepravilna prehrana
- stres
- liječenje antibioticima
- nerazvijenost crijevne mikroflore kod dojenčadi
- smanjena sposobnost obnove crijevne mikroflore kod starijih osoba
Posljedice narušene ravnoteže u crijevima
Kod narušene ravnoteže crijeva doživljavamo dobro poznate neugodnosti poput:
- opće slabosti
- usporene probave
- grčeva
- nadimanja
- proljeva ili
- zatvora
Dodavanjem probiotika u prehranu možemo regulisati crijevnu mikrofloru.
Zašto su probiotici važni?
Probiotici su živi mikroorganizmi koji povoljno djeluju na naše tijelo ako ih uzimamo u dovoljnim količinama. Često ih pominjemo i kao dobre bakterije ili bakterije mliječne kiseline, odnosno mliječnokiselinske bakterije.
Njihov zadatak je ostvariti odgovarajuću crijevnu mikrofloru koja štiti tijelo od štetnih faktora, podstiče naš imunološki sistem, pomaže nam u razgradnji hrane i apsorbiranju hranjivih sastojaka.
Između ostaloga probiotici onemogućavaju razmnožavanje štetnih bakterija i tako sprečavaju probavne tegobe. To su živi organizmi koji su osjetljivi na prolazak kroz kiselu okolinu probavnoga sistema i zato ih treba zaštititi na odgovarajući način.
Postupak mikroinkapsulacije pruža vrlo efikasnu zaštitu. Tim postupkom bakterije dobijaju posebnu zaštitnu ovojnicu koja im omogućava preživljavanje na putu do crijeva u pet puta većoj mjeri nego kod kultura koje nisu mikroinkapsulirane.
Jedan od najistraženijih probiotičkih sojeva je Lactobacillus rhamnosus GG.
Kako djeluju probiotici?
Korisne probiotičke bakterije djeluju na tri nivoa.
Utiču na sastav crijevne mikroflore
Zauzimaju prostor na crijevnoj sluznici za koju se inače vežu štetne bakterije koje mogu izazvati infekciju. Probiotičke bakterije izlučuju neke tvari kojima se ostvaruju nepovoljne životne prilike za loše bakterije.Jačaju crijevnu sluznicu i ubrzavaju njenu obnovu
Probiotičke bakterije čine kratkolančane masne kiseline koje su hranjive tvari za ćelije crijevnog zida te tako ubrzavaju njihovo razmnožavanje.Povoljno djeluju na imunološki sistem
Aktivacijom imunoloških ćelija probiotičke bakterije podstiču mehanizme protiv hroničnih infekcija. Izuzetno snažan uticaj na imunološki sistem imaju i zato jer se u crijevima nalazi čak 70% imunološkog sistema.
Lactobacillus rhamnosus GG ima visok stepen preporuka te je:
- dokazano djelotvoran kod akutnog proljeva (skraćuje trajanje akutnog proljeva za jedan dan)
- dokazano djelotvoran u sprečavanju probavnih smetnji tokom uzimanja antibiotika
- primjeren za olakšavanje i prevenciju atopijskog dermatitisa kod alergije na kravlje mlijeko
Izvori:
- Vighi G et al. Allergy and the gastrointestinal system. Clin Exp Immunol. 2008 Sep; 153(Suppl 1): 3–6.
- Zhang et al. Impacts of Gut Bacteria on Human Health and Diseases. Int. J. Mol. Sci. 2015, 16, 7493-7519.
- Floch et al. The Microbiota in Gastrointestinal Pathophysiology, Implications for Human Health, Prebiotics, Probiotics, and Dysbiosis. Elsevier, 2017.
- Guarner et al. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: probiotic and prebiotics. February 2017.
- Vandenplas et al. Probiotics: an update. J Pediatr (Rio J). 2015 Jan-Feb;91(1):6-21.
- Bermudez-Brito et al. Probiotic mechanisms of action. Ann Nutr Metab. 2012;61(2):160-74.
- Segers. Towards a better understanding of Lactobacillus rhamnosus GG – host interactions. From 11th International Symposium on Lactic Acid Bacteria. Microbial Cell Factories 2014;13(Suppl 1):S7.
- Floch et al. Recommendations for probiotics use – 2015 update, Proceedings and Consensus Opinion. J Clin Gastroenterol. 2015; 49:S69-73
- Guarino et al. European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/ European Society for Pediatric: Infectious Diseases evidence-based guidelines for the management of acute gastroenteritis in children in Europe update 2014. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2014;59:132–152.
- Guarner et al. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: probiotic and prebiotics. February 2017.