O PROBIOTICIMA

Probiotici su mikroorganizmi koji pozitivno utiču na naše zdravlje. Dodavanjem probiotika u prehranu možete regulisati crijevnu mikrofloru.
Probiotici i regulisana probava

Ključno o probioticima

U našem probavnom sistemu nalaze se naši odani prijatelji – prirodno prisutni mikroorganizmi koje zajednički nazivamo crijevnom mikroflorom.

Crijevna mikroflora sastoji se uglavnom od dobrih bakterija koje pomažu u održavanju zdravlja naših crijeva, a time i zdravlja našeg cijelog organizma. Naime, ravnoteža crijevne mikroflore izuzetno je važna za pravilan rad imunološkog sistema.

[Translate to Bosanski:] Kar 70 % celic imunskega sistema se nahaja v črevesju.

Da li ste znali?

Čak 70% ćelija imunološkog sistema nalazi se u crijevima.

Narušena ravnoteža crijeva

Zašto se narušava ravnoteža u crijevima?

  • infekcije izazvane virusima i bakterijama
  • nepravilna prehrana
  • stres
  • liječenje antibioticima
  • nerazvijenost crijevne mikroflore kod dojenčadi
  • smanjena sposobnost obnove crijevne mikroflore kod starijih osoba

Posljedice narušene ravnoteže u crijevima

Kod narušene ravnoteže crijeva doživljavamo dobro poznate neugodnosti poput:

  • opće slabosti
  • usporene probave
  • grčeva
  • nadimanja
  • proljeva ili
  • zatvora

Dodavanjem probiotika u prehranu možemo regulisati crijevnu mikrofloru.

Zašto su probiotici važni?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji povoljno djeluju na naše tijelo ako ih uzimamo u dovoljnim količinama. Često ih pominjemo i kao dobre bakterije ili bakterije mliječne kiseline, odnosno mliječnokiselinske bakterije.

Njihov zadatak je ostvariti odgovarajuću crijevnu mikrofloru koja štiti tijelo od štetnih faktora, podstiče naš imunološki sistem, pomaže nam u razgradnji hrane i apsorbiranju hranjivih sastojaka.

Između ostaloga probiotici onemogućavaju razmnožavanje štetnih bakterija i tako sprečavaju probavne tegobe. To su živi organizmi koji su osjetljivi na prolazak kroz kiselu okolinu probavnoga sistema i zato ih treba zaštititi na odgovarajući način.

Probiotiki in mikroenkapsulacija

Postupak mikroinkapsulacije pruža vrlo efikasnu zaštitu. Tim postupkom bakterije dobijaju posebnu zaštitnu ovojnicu koja im omogućava preživljavanje na putu do crijeva u pet puta većoj mjeri nego kod kultura koje nisu mikroinkapsulirane.

Jedan od najistraženijih probiotičkih sojeva je Lactobacillus rhamnosus GG.

Kako djeluju probiotici?

Korisne probiotičke bakterije djeluju na tri nivoa.

  1. Utiču na sastav crijevne mikroflore

    Zauzimaju prostor na crijevnoj sluznici za koju se inače vežu štetne bakterije koje mogu izazvati infekciju. Probiotičke bakterije izlučuju neke tvari kojima se ostvaruju nepovoljne životne prilike za loše bakterije.
  2. Jačaju crijevnu sluznicu i ubrzavaju njenu obnovu

    Probiotičke bakterije čine kratkolančane masne kiseline koje su hranjive tvari za ćelije crijevnog zida te tako ubrzavaju njihovo razmnožavanje.
  3. Povoljno djeluju na imunološki sistem

    Aktivacijom imunoloških ćelija probiotičke bakterije podstiču mehanizme protiv hroničnih infekcija. Izuzetno snažan uticaj na imunološki sistem imaju i zato jer se u crijevima nalazi čak 70% imunološkog sistema.

Najistraženiji probiotički soj

Jedna od najistraženijih probiotičkih bakterija na svijetu je Lactobacillus rhamnosus GG. Normalno je prisutna u našim crijevima i djelotvorno pomaže u očuvanju ravnoteže naše crijevne mikroflore.

Riječ je »dlakavoj« probiotičkoj bakteriji koja se svojim fleksibilnim vlaknastim izraslinama (cilijama) izvrsno veže za crijevnu sluznicu i uspješno se »bori« protiv štetnih bakterija.

Lactobacillus rhamnosus GG ima visok stepen preporuka te je:

Izvori:

  • Vighi G et al. Allergy and the gastrointestinal system. Clin Exp Immunol. 2008 Sep; 153(Suppl 1): 3–6.
  • Zhang et al. Impacts of Gut Bacteria on Human Health and Diseases. Int. J. Mol. Sci. 2015, 16, 7493-7519.
  • Floch et al. The Microbiota in Gastrointestinal Pathophysiology, Implications for Human Health, Prebiotics, Probiotics, and Dysbiosis. Elsevier, 2017.
  • Guarner et al. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: probiotic and prebiotics. February 2017.
  • Vandenplas et al. Probiotics: an update. J Pediatr (Rio J). 2015 Jan-Feb;91(1):6-21.
  • Bermudez-Brito et al. Probiotic mechanisms of action. Ann Nutr Metab. 2012;61(2):160-74.
  • Segers. Towards a better understanding of Lactobacillus rhamnosus GG – host interactions. From 11th International Symposium on Lactic Acid Bacteria. Microbial Cell Factories 2014;13(Suppl 1):S7.
  • Floch et al. Recommendations for probiotics use – 2015 update, Proceedings and Consensus Opinion. J Clin Gastroenterol. 2015; 49:S69-73
  • Guarino et al. European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/ European Society for Pediatric: Infectious Diseases evidence-based guidelines for the management of acute gastroenteritis in children in Europe update 2014. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2014;59:132–152.
  • Guarner et al. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: probiotic and prebiotics. February 2017.
back to top