ANTIBIOTICI I PROBAVNE TEGOBE

Primjena antibiotika smanjuje broj bakterija zdrave crijevne mikroflore. Počinju dominirati bakterije neosjetljive na antibiotike, koje su štetne i uzrokuju probavne tegobe.

S obzirom na širinu djelovanja na mikrobe antibiotici se dijele na:

• antibiotike uskog spektra (ovi uništavaju manji broj različitih vrsta bakterija)
• antibiotike širokog spektra (ovi uništavaju veći broj različitih vrsta bakterija)

Najčešće probavne tegobe javljaju se kod antibiotika širokoga spektra koji kao aktivni sastojak sadrže:

• amoksicilin
• amoksicilin i klavulansku kiselinu
• klindamicin
• različite cefalosporinske antibiotike

Zbog mogućnosti probavnih tegoba tokom uzimanja antibiotika savjetuje se uzimanje testiranih probiotičkih kultura od prvog dana primjene antibiotika, tokom čitavog trajanja liječenja antibioticima i najmanje jednu sedmicu nakon prestanka liječenja antibioticima.

Neželjena dejstva kod uzimanja antibiotika

Svaki lijek (ne samo antibiotik) može imati neželjena dejstva koja su uglavnom blaga i prolazna. Što je veći spektar djelovanja antibiotika, veći je uticaj na crijevnu mikrofloru, a posljedica je veća vjerovatnoća štetnih neželjenih dejstava. Naime, antibiotici ne razlikuju loše i korisne bakterije i zbog toga mogu narušiti ravnotežu mikroba u crijevima.



Zato su najčešća neželjena dejstva tokom primjene antibiotika uglavnom probavne tegobe, npr:

• proljev
• bolovi u stomaku
• nadutost
• slabija otpornost organizma

To su uglavnom blage do umjerene smetnje, a rjeđe se mogu pojaviti vrlo teške tegobe – pseudomembranozni kolitis, koji nastaje zbog povećane pojave bakterije Clostridium difficile.

Ako su probavne tegobe umjerene do teške, ponekad pacijenti prijevremeno prestanu uzimati antibiotike, čime se smanjuje njihova efikasnost i povećava bakterijska otpornost na antibiotike. Međutim, oštećena crijevna mikroflora također može izazvati razvoj sindroma razdražljivog crijeva.

Istodobna primjena preporučenih probiotika s antibioticima omogućit će da se kod pacijenata ne pojave probavne tegobe i da završe liječenje antibiotikom. Time se povećava uspješnost liječenja infekcije i smanjuje mogućnost razvoja otpornosti na antibiotike.

Nekoliko kratkih uputstava za doziranje

Tokom uzimanja probiotika treba voditi računa o tome da je riječ o bakterijama i da su osjetljive na antibiotike. Zato je između doze antibiotika i probiotika najbolje napraviti interval od barem dva sata.

Budući da efekti antibiotika na mikrofloru mogu trajati i nakon prestanka uzimanja antibiotika (poput pojave proljeva), preporučuje se da nastavite uzimati probiotike najmanje sedmicu dana nakon završetka terapije antibioticima, pa i duže.

Važno je odabrati kvalitetne i dokazano učinkovite probiotičke bakterije. Jedna od tih je Lactobacillus rhamnosus GG, za koju su istraživanja pokazala da smanjuje učestalost probavnih smetnji uzrokovanih primjenom antibiotika za 65%.