AKUTNI PROLJEV

Najčešći uzrok akutnoga proljeva su infekcije izazvane virusima, posebno rotavirusom, te u manjoj mjeri bakterijama i parazitima. Često ga prate visoka tjelesna temperatura, grčevi u stomaku, gubitak tjelesne težine, glavobolja i povraćanje. Obično traje od nekoliko dana do dvije sedmice.

Virusni proljev

Rotavirusne infekcije mogu se pojaviti tokom čitave godine, a najčešće su od novembra do maja. Možemo se zaraziti više puta. Kod djece je infekcija izazvana rotavirusom opasnija, naročito kad se prvi put zaraze. Infekcije se mogu spriječiti vakcinacijom. Rotavirusom se do pete godine života zarazi čak 95% djece.

Proljev uzrokuje tešku dehidraciju koja može ugroziti život, posebno kod djece i starijih. Danas je dehidracija još uvijek uzrok smrtnosti djece, a istovremeno je povezana i s hospitalizacijama i većim troškovima za zdravstvenu zaštitu. Prema istraživanjima u Evropi godišnje od dehidracije zbog proljeva umre čak 231 dijete, što je zastrašujući podatak.

Infekcija izazvana rotavirusom jako se brzo širi, naročito u zatvorenim prostorijama u kojima se zadržava puno ljudi. Zbog velike zaraznosti i jednostavnog širenja rotavirus je često uzročnik epidemija proljeva u vrtićima, domovima penzionera, odnosno domovima za njegu starijih i nemoćnih te u bolnicama. Ako oboli dijete, velika je opasnost da proljev dobiju i drugi članovi porodice (podaci pokazuju da barem 33% odraslih oboli od probavnih bolesti).

Kako prepoznajemo infekciju izazvanu rotavirusom?

Prvi znakovi infekcije javljaju se od 12 sati do 4 dana nakon kontakta s virusom. Simptomi su:

• povraćanje,
• bolovi u stomaku,
• može biti prisutna povišena tjelesna temperatura,
• rjeđe se pojavljuju i znakovi prehlade,
• slijedi proljev, koji je glavni znak bolesti.

Povraćanje i proljev mogu izazvati opasan gubitak tečnosti i elektrolita, odnosno dehidraciju, koja se manifestuje kao:

• povećana žeđ,
• suha usta i ispucale usne,
• upale oči te blijeda i hladna koža,
• dijete piški manje nego obično, urin je tamnije boje i može imati neugodan miris.

Bakterijski proljev

Proljevi koje uzrokuju bakterije najčešće nastaju zbog trovanja hranom ili vodom. Probavne tegobe može izazvati promijenjena, ali bezopasna bakterijska flora okoline. Proljevi se mogu pojaviti kod kuće, međutim najčešće se možemo zaraziti na putovanjima, gdje smo izloženi promjeni prehrane i okoline. Proljev na putovanju može se pojaviti odmah nakon infekcije, a kod nekih osoba tek sedmi dan nakon povratka s putovanja.

Putnici se najčešće zaraze:

• sirovim, neopranim voćem i povrćem,
• mliječnim proizvodima,
• sirovim mesom ili
• unosom pića s kockama leda.

Kada posjetiti doktora?

Opća preporuka je da posjetite doktora ako se za 2–3 dana proljev ne smiri, odnosno ako primijetite prve znakove dehidracije. Kod djece treba obavezno uzeti u obzir uzrast: što je dijete mlađe, to se prije savjetuje posjeta doktoru.

Sprečavanje širenja infekcije

• Izuzetno je važno redovno i temeljito pranje ruku. Ruke dezinficirajte nekoliko puta na dan.
• Vodite računa o održavanju čistoće! Redovno čistite, provjetravajte i dezinficirajte sanitarne te druge potencijalno zagađene prostorije i površine.
• Ako u porodici već imate nekoga s virusnim proljevom, koristite različite tanjire, čaše ili pribor. Također koristite odvojene peškire.
• Ako dijete povraća, sve morate jako dobro očistiti, prokuhati ili baciti u smeće. Prljave pelene morate što prije iznijeti iz stana, a veš i posteljinu što prije oprati na visokoj temperaturi. Preporučuje se i čišćenje površina, igračaka i predmeta koje dijete često dodiruje.
• Ako ste bolesni, ostanite kod kuće! Djeca i odrasli koji povraćaju ili imaju proljev u to vrijeme su najviše zarazni, pri čemu se sa stolicom izlučuje najviše štetnih mikroorganizama.

Međutim, budući da osobe mogu biti zarazne još dan ili dva prije pojave simptoma ili su samo nosioci virusa, nije rijetkost da se cijele grupe zaraze virusnim proljevom u vrtićima, školama ili domovima penzionera.

Hitni postupci kod proljeva

1. Hitno nadoknađivanje izgubljene tečnosti i elektrolita

   Nadoknada tečnosti prva je i najvažnija mjera kod proljeva i povraćanja. Neka oboljeli puno pije, preporučujemo više puta po manju količinu.
   
   Najbolje su rehidracijske otopine ili umjereno zaslađen čaj. Dodavanjem rehidracijske otopine u tijelo osim tečnosti unosimo i elektrolite. Rehidracijska otopina sprečava dehidraciju, ali ne utiče na smanjenje proljeva. Za savjet upitajte doktora ili farmaceuta u apoteci.
   

2. Prehrana tokom proljeva

   Kod proljeva nije potrebna nikakva posebna dijeta. Preporučuje se što prije početi piti, a šest sati od početka rehidracije i jesti. Ako dijete još dojite, činite to što češće, koliko god želi. To vrijedi i za djecu koja piju mliječne formule.
   
   Kod veće djece i odraslih također preporučujemo brzo uvođenje uobičajene, uravnotežene prehrane bez dijetnih ograničenja. Ako dijete dugo odbija hranu, a naročito ako odbija tečnost i primijetite prve znakove dehidracije, treba potražiti pomoć doktora.
   

3. Nadoknađivanje »dobrih« bakterija u crijevima i regulisanje probave

   Pri pojavi proljeva preporučuje se što prije uzeti probiotičke proizvode s korisnim bakterijama mliječne kiseline. Treba izabrati dokazano efikasne probiotičke kulture (npr. Lactobacillus rhamnosus GG) i u dovoljnoj količini. Za savjet upitajte doktora ili farmaceuta u apoteci.
   

4. Važnost higijene

   Pacijenti zaraženi rotavirusom izuzetno su zarazni. Rotavirus se može širiti zrakom (kod povraćanja, kihanja i disanja), dodirivanjem zaraženih površina (igračaka, posteljine, kvaka, peškira...) te konzumacijom zaražene hrane i pića (ako npr. jedemo istim priborom ili iz istoga tanjira).
   
   Rotavirusi su na sobnoj temperaturi stabilni i mogu se zadržati na dječijim igralištima, stolicama i stolovima po više mjeseci te se preporučuje dezinficirati te površine. Čak i nakon preboljele infekcije uzročnici se još dugo izlučuju sa stolicom.